|
Z A G R E B
Zagreb (Google Maps)
Click on any photo to enlarge.
All photos open in a new browser window.
|
|
Katarinin trg
Ćirilometodskom ulicom dolazimo na Katarinin trg, imenovan po Katarini Zrinskoj, hrvatskoj banici i pjesnikinji, ženi Petra Zrinskoga i sestri Frana Krste Frankopana...
Trg zatvara isusovačka crkva Sv. Katarine koja je od 1620. do 1632. godine građena po uzoru na rimsku crkvu Il Gesu. Crkva je poznata po zidnim slikama i skulpturama, a smatraju je jednim od najljepših i najcjelovitijih spomenika baroka.
(Izvor: http://kulturniturizam.croatia.hr/)
|
|
Kula Lotrščak
Lotrščak je najbolje je sačuvani objekt (kula) gradskog obrambenog sustava, a s vidikovca puca prekrasan pogled na Zagreb i bližu okolicu. Kula je podignuta sredinom 13. stoljeća, a ime Lotrščak je dobila po tome što se u njoj nalazilo zvono, "campana latrunculorum" - zvono lopova. Ono se oglašavalo svake večeri, prije zatvaranja gradskih vrata. Danas zvona više nema, ali tu je, zato, podnevni pucanj gričkog topa.
(Izvor: http://www.mvpei.hr/)
|
|
|
|
Uspinjača
Zagrebačka uspinjača je uspinjača koja spaja zagrebački Gornji i Donji grad. Donja stanica nalazi se u Tomićevoj ulici (koja izlazi na Ilicu), a gornja stanica nalazi se na Strossmayerovom šetalištu, podno kule Lotrščak. S prugom dugom 66 metara, poznata je i kao najkraća žičana željeznica na svijetu namjenjena javnom prometu. Službeno je puštena u pogon 8. listopada 1890. godine, a s radom je počela 23. travnja 1893. godine. Isprva je bila na parni pogon koji je 1934. godine zamijenjen električnim. Budući da je do danas u cijelosti zadržala prvobitni vanjski izgled i građevnu konstrukciju, a i većinu tehničkih svojstava koja su joj dali graditelji, zagrebačka je uspinjača zakonski zaštićena kao spomenik kulture.
(Izvor: http://hr.wikipedia.org/)
|
|
Dolac
Pogled s tržnice Dolac na Trg bana Josipa Jelačića.
|
|
|
|
|
|
|
Jurišićeva ulica
Izgradnja poštanske palače u Jurišićevoj 13 počinje 1902. godine.
Građevinske radove izveli su zagrebački obrtnici (Greiner i Varoing) te neka ugarska poduzeća.
Useljenje je počelo 29. kolovoza 1904. u tadašnju dvokatnicu. Tijekom prve polovine XX. st. izvršeno je nekoliko adaptacija i rekonstrukcija, sve do 1958., kada je zgrada dobila današnji izgled.
(Izvor: http://www.posta.hr/)
Dvokatnica izgrađena u tzv. mađarskom stilu od crvene cigle završavala je sa četiri tornja. Zgrada je imala glavni ulaz i po dva za svaku dvoranu: jednu za listovnu poštu, drugu za paketsku. Vrata su bila od kovana željeza izrađena u secesijskom stilu...
Treći kat na Jurišićevu ulicu dograđuje se 1930. god. kada se uklanjaju i tornjevi na krovu. Zgrada je doživjela najveće promjene 1958. kada su zazidana vrata za ulaz u lijevu i desnu dvoranu, te ostao samo središnji ulaz koji je također doživio promjene. Unutrašnjost dvorana također je preuređena u modernom stilu. Ovi zahvati završeni su prema projektu biroa "Haberle" iz Zagreba.
Godine 1930. dograđen je treći kat, a ugaoni tornjevi uklonjeni. Zgrada je doživjela najveće promjene 1958. god. kada su zazidani bočni ulazi, a unutrašnjost modernizirana.
(Izvor: http://www.mdc.hr/ht/hr/povijest.html)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Marija Jurić Zagorka
U životu autorice Gričke vještice, Gordane i drugih popularnih djela Marije Jurić Zagorke, prve hrvatske novinarke i književnice, mnogo je toga dvojbeno. Čak i datum rođenja. Ipak, najčešće se spominje 1. siječnja 1873. Rodila se u selu Negovec kraj Vrbovca u imućnoj obitelji upravitelja velikog imanja baruna Raucha. Iako dobrog imovnog stanja, obitelj u kojoj je bilo četvero djece, živjela je, kako to sama Zagorka svjedoči, prilično nesretno. Pučku je školu, u kojoj se isticala inteligencijom i nadarenošću, polazila u Varaždinu i Zagrebu. Nakon šest godina školovanja u zagrebačkom Samostanu milosrdnica, Zagorka odlazi iz Zagreba. Konačno će se vratiti tek nakon sedam godina, da bi tu doživjela duboku starost i umrla 30. studenoga 1957.
Novinarska karijera Marije Jurić Zagorke počinje s anonimnim tekstom "Jedan časak" u zagrebačkom Obzoru, nakon čega je na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera, postala članica uredništva toga cijenjenog i utjecajnog lista...
(Izvor: http://www.vrbovec.hr/)
|
|
|
Petrica Kerempuh
Iako se ime Petrice Kerempuha prvi put spominje u knjizi Jakoba Lovrenčića, tiskane 1834. godine u Varaždinu, pravi je značaj ovaj narodni tribun i zabavljač dobio u knjizi Miroslava Krleže "Balade Petrice Kerempuha".
Jednom od najznačajnijih likova hrvatske književnosti, Vanja Radauš posvetio je spomenik na zagrebačkoj Opatovini.
(Izvor: http://www.tportal.hr/)
|
|
Pljuvanje - Kvaternikov trg
|
|
|
